Većina nas duboko u sebi osjeća da na ovom svijetu ne postojimo samo kao biološke jedinke koje se hrane i razmnožavaju. Imamo posebnu svjesnost koja nas razlikuje od ostalih živih bića. Slutimo da postoji poseban razlog našeg postojanja. Svoju životnu svrhu možemo otkriti, a živjeti u skladu s njom znači pronaći svoje pravo mjesto u svijetu i trajnu sreću.
Riječ na sanskrtu dharma vrlo je složenog značenja. Put, poredak, vrlina ili zakon neki su od pojednostavljenih značenja te riječi. Ona znači istovremeno religijski ili moralni zakon, svetu dužnost, pravu prirodu, ispravan put ili božanski poredak. Sve to skupa može nam se činiti vrlo apstraktnim, dok dharmu ne počnemo promatrati kao vlastiti put, svoju životnu svrhu. No pogledajmo prvo veću sliku.
Jeste li se ikad zapitali kako sjemenka „zna“ treba li se razviti u stablo jabuke, u biljku rajčice ili u maslačak? Kako se malene stanice razvijaju stvarajući ljudsko biće? Znanost je otkrila da je to znanje sadržano u genima. Sićušni geni nose važne informacije koje će odrediti što smo. Geni nose zapis o tome hoće li se život razviti u biljku, životinju ili ljudsko biće. No što stoji iza tih informacija i procesa? Što to pokreće beskonačan proces razvoja, rasta i propadanja u čitavoj prirodi i svemiru, i to posve usklađeno?
Drevna mudrost joge sadržana u Vedama i mnogim jogičkim tekstovima govori o tome kako jedna inteligencija ili sila prožima sve, od funkcioniranja pojedine stanice do pulsacije dalekih galaksija. Postoji nevidljiva mreža koja povezuje sve što postoji u veliku cjelinu. Dharma je inteligencija ili zakon koji održava kozmički poredak, održava život i organizira sve oblike života. Sve što postoji uključujući svako živo biće, dio je te nevidljive i bezgranične mreže. Postoji jasan i definiran poredak u svijetu u kojem živimo i to od mikrokozmosa do makrokozmosa. Pogledajmo na trenutak svoje tijelo. Svaka stanica tijela tvori specifična tkiva, kosti ili tekućine. Svaka od njih ima svoju jedinstvenu ulogu u našem tijelu, djelujući ipak zajednički kako bi podržali funkcioniranje cijelog tijela. Na isti način možemo promatrati i sebe kao jedinstveno ljudsko biće. Svatko od nas je jedinstvena stanica u nekom većem tijelu svijeta! Svatko od nas ima jedinstvenu ulogu koju mora odigrati. A ta uloga služi održavanju i napretku cjeline koje smo dio.
Moderna nas zapadna kultura ohrabruje da razvijamo svoj identitet, istaknemo svoju jedinstvenost. Kroz medije popularne kulture, filmove i knjige često dobivamo poruku da možemo biti sve što želimo. Ipak, i sami znamo da to baš nije tako. I sami znamo da se možemo truditi i pokušavati biti svašta, u nečemu ćemo biti uspješni, u nečemu ne, ali ipak ne možemo biti baš sve što želimo, čak i ako su naša očekivanja u okvirima realnosti. Štoviše, takvo uvjerenje da možemo biti sve što želimo, može nas zbuniti tako da zaboravimo ili uopće ne prepoznamo tko smo. Ako možemo biti baš sve što želimo, a u tome ne uspijemo, možemo se osjećati gubitnički i zapasti u vrtlog depresije i neprihvaćanja sebe.
Mudrost joge nas uči da ne možemo biti baš sve što želimo, ali možemo napraviti jako puno ako prepoznamo svoju životnu zadaću i ostvarujemo svoje potencijale u njenim okvirima. Za svakog od nas postoji određeno mjesto, određena životna svrha. Dharma je, uz inteligenciju koja prožima svemir i naš unutrašnji nagon koji nas usmjerava da postanemo ono što bismo trebali biti.
Što bi se dogodilo kad bi stablo jabuke željelo biti hrast? Što se s nama događa kad ne želimo prihvatiti ono što jesmo? Često se to događa na razini tijela. Nismo zadovoljni svojim izgledom i puno vremena i energije trošimo kako bismo postali nešto što nismo. Često se događa da se školujemo i usmjeravamo prema željama roditelja ili pod pritiskom okoline radimo posao koji nas duboko unesrećuje. Često se dharma poistovjećuje s profesijom. Ona naravno uključuje ono što radite, no ona je puno više od toga. To je otkrivanje i ispunjavanje urođene i jedinstvene svrhe vaše duše.
Bhagavad Gita započinje s ovom važnom temom životne svrhe. Glavni lik, ratnik i vojskovođa Arjuna uoči sudbonosne bitke posve je shrvan patnjom i dubokom sumnjom. Neprijateljska vojska sastavljena je od članova njegove obitelji, od prijatelja i znanaca. Arjuna misli da bi bilo pogrešno boriti se protiv njih. Ipak, zna da mora povesti tu bitku, jer će inače njegova vlastita vojska biti poražena. U pomoć mu dolazi Krišna koji ga podučava mudrosti joge.
Čitava Bhagavad Gita je filozofski razgovor između Krišne i Arjune. Krišna objašnjava ne samo značenje dharme, dužnosti ili životne svrhe, već i značenje ispravnog djelovanja, požrtvovnosti, ljubavi i osjećaja ispunjenosti. Arjuna tijekom razgovora prepoznaje nužnost prihvaćanja vlastite životne svrhe. Njegova životna svrha bila je da bude vojskovođa, da se bori.
Joga nam pomaže da oblikujemo sebe i svoj život, te da djelujemo u skladu s inteligencijom koja održava svijet. Ako u tome uspijemo, bit ćemo sretni. Ako u tome ne uspijemo, nećemo biti sretni! Napredovat ćemo kad živimo na način koji je u skladu s tim velikim, nevidljivim i nama često nedokučivim zakonom. Ukratko, na bojnom polju samog života, svatko od nas za početak trebao bi prepoznati i prihvatiti svoju životnu svrhu.
Otkriti životnu svrhu nije uvijek jednostavno. Zagušeni smo s toliko mnogo informacija koje stvaraju snažne predodžbe u našim umovima. Odgoj i sredina u kojoj živimo također pred nas postavlja zahtjeve i očekivanja koja najčešće nisu u skladu s našom životnom svrhom. Neki od nas vrlo rano u životu jednostavno znaju što žele i što trebaju napraviti. Većina se ipak traži. Netko dulje, netko kraće, a netko se niti ne potrudi. Ponekad prepoznamo svoju životnu svrhu, ali imamo teškoća u tome da ju prihvatimo.
Voljeti svoju životnu svrhu znači prihvatiti sebe i svoje mjesto u svijetu. Ispunjavati ono što je naša životna zadaća i za nas znači napredak, tako stvaramo i vlastitu trajnu sreću i osjećaj ispunjenosti. Kad živimo na način koji je u skladu s inteligencijom svemira, zauzimamo ono mjesto u svijetu koje samo mi možemo ispuniti. Svako naše djelo, misao, riječ postaju važni jer dajemo doprinos kojeg samo mi možemo dati. Kad prepoznamo svoje mjesto u toj velikoj slici života, svoju individualnu životnu svrhu, ne možemo ostati ravnodušni. Prepoznajemo da je život svet i jedinstven, osjećamo prema životu duboko poštovanje.
Prevela sam puno vremena, mnogo godina života, kao i većina nas, u potrazi za pravom svrhom svog postojanja. Uvjek sam ju slutila u sebi, ali ju dugo vremena nisam mogla upecati u nemirnim vodama svog unutrašnjeg svijeta. Tijekom potrage, koja zapravno nikad ne prestaje, otkrila sam da svaki trenutak života može biti onaj čarobni trenutak u kojem ćemo napraviti značajnu promjenu.
Svoju životnu svrhu pronalazimo kad slušamo glas svog srca, kad unatoč svim preprekama ostajemo vjerni sebi, kad donoseći životne odluke čitavim svojim bićem, u tijelu, u srcu i umu znamo da radimo ispravno. Najednostavniji način je da sami sebe zapitate – što najviše želite? Kod mene to izravno pitanje – Zašto sam ovdje? Koja je moja svrha? – baš i nije davalo jasne odgovore. Morala sam potražiti druge načine.
U prepoznavanju svrhe pomogli su mi alati osobnog razvoja – joga i astrologija. Natalna karta je zapravo mapa naše životne svrhe. Temeljne energije ju odlično opisuju. Moje Sunce u Blizancima simbolizira znatiželju, učenje, znanje kao temelj snalaženja u životu. Moj vatreni Mjesec u Lavu strast je za stvaranjem, toplina je i sjaj ljubavi, vizionarski duh koji traži veličanstvenost postojanja u svakom zrncu pijeska. Moj podznak u Strijelcu neumorni je tragač koji najradije istražuje područja duhovnosti, filozofira o svrsi postojanja i sanja o savršenom svijetu. Ja sam zapravo vječna učenica i učiteljica, a druge nadahnjujem i podučavam uz pomoć joge i astrologije!
Postoje razni načini kako možemo potražiti svoju životnu svrhu.
Prisjetite se svojih najslađih djetinjih snova. Onoga što vam je davalo osjećaj sigurnosti, radosti, utjehe. Što ste tada žarko željeli biti? Kako ste vidjeli sebe? Poslušajte svoje srce. U tome se krije bar mali trag vaše životne svrhe.
Kao dijete obožavala sam priče, slikovnice i knjige. Živo se sjećam onog trenutka kad sam prvi put u životu, kao mala djevojčica ušla u knjižnicu. Miris ljepila, tišina, redovi šarenih hrbata koji su me pozivali da posegnem za njima, da otkrivam svjetove, da uronim u čarobni svijet priča. To je bila djetinja slutnja sreće, naznaka moje osobne životne svrhe učenja, podučavanja, pisanja.
Možete sami sebi postaviti ona dva čuvena pitanja, koja ste već toliko puta čuli, a jeste li ih zaista i proradili? Prvo pitanje glasi: Da imate novac, vrijeme i energiju koju želite imati, što biste napravili? Drugo pitanje koje će vam dati zapravo istu vrstu odgovora glasi: Da znate da vam je prostalo još samo mjesec dana života, što biste napravili?
Zapišite to što biste napravili. Zapitajte se zatim, zašto to i ne napravite? Što vas u tome sprječava? Zašto čekate na neku čaroliju ili katastrofu da biste poslušali svoje srce?
Zamislite da slavite svoj 100. rođendan, zdravi, sretni, okruženi obitelji i dragim ljudima. Vaša obitelj i prijatelji drže slavljeničke govore opisujući što ste značili u njihovim životima, što ste postigli i čime ste ih nadahnuli. Zamislite govor kojeg bi održao vaš životni partner. Zamislite govor kojeg bi održalo vaše dijete. Govor vaših prijatelja, kolega. Budite kreativni, pustite mašti na volju. Neka vas ponese unutrašnja struja misli, glas srca, dopustite da se misli i riječi izliju na papir. Pročitajete nekoliko puta sve što ste zapisali i pronađite zajedničku nit. Koja se tema najčešće provlači – obitelj, uspjeh, stvaranje? Pronađite ono u čemu osjećate posebnu snagu, želju ili ono što najčešće spominjete. U tome se krije vaša životna svrha!
Meditacija je jedan od najsnažnijih jogičkih alata za otkrivanje životne svrhe. Meditacija se razvija polako. Postupno učimo odmaknuti se buci i drami naših svakodnevnih misli i pronaći tihi svijet, unutrašnji izvor snage i ljubavi u sebi. U meditaciji možemo razbistriti svoj pogled na svijet, doživljaj sebe samih. Stvari nam postaju jasne. U meditaciji možemo otkriti svoju životnu svrhu.
Ponekad je dovoljno samo slušati svoje instinkte, svoj unutrašnji glas ili suptilne osjete u fizičkom tijelu koji nam šalju vrlo jasne poruke. Otkriti što je ispravno za nas na poslijetku nije stvar mentalne analize, jer um bira najčešće ono što je praktično, ono što se čini sigurnim, ili ono što drugi očekuju od nas. Vježbanje joge i meditacija mogu smanjiti takve vrste upletanja, pa razvijamo intuiciju i točnije možemo čuti svoju unutrašnju mudrost.
Sigurno ste puno puta čuli tvrdnju da se i sam svemir potrudi da vam ispuni želju, kad ju jasno odredite, kad imate snažnu namjeru. No tome treba dodati – kad su ta želja i ta namjera u skladu s vašom životnom svrhom! Tada ćete zaista postati dio velikog tkanja života. Uhvatit ćete nevidljivu i moćnu vibraciju te stalno pulsirajuće kozmičke mreže satkane od inteligencije i ljubavi. Tada niste sami, već će zaista, svaki dio te goleme mreže svojom vibracijom i ljubavlju i vama će davati potporu i snagu.
Napisala Senka Ljubić za Magazin Sensa
Preuzmite pdf: Dharma