Ljepota joge leži u činjenici da je dostupna svima. Nema dobnih ograničenja. To znači da s jogom možemo započeti u svojim tridesetim, četrdesetim, pedesetim, šezdesetim, sedamdesetim… kad god odlučimo učiniti nešto za sebe. Gipkost tijela s godinama opada, ali iste vježbe možemo prilagoditi svojim mogućnostima. Za jogu nisu potrebne nikakve sprave, pomagala, potrebno je tek toliko prostora koliko zauzima naše tijelo u ležećem položaju i dobra volja.
Povezati dah i pokret mudrost je i umjetnost fizičkog aspekta joge. Osloboditi svoj dah i učiniti ga suptilnim umjetnost je pranayame. Stoga se velika pozornost pridaje učenju različitih tehnika disanja. Vježbe disanja – pranayama, na fizičkoj razini opskrbljuju tijelo većom količinom kisika što ubrzava metaboličke procese i pomaže tijelu da bolje iskoristi hranjive tvari. Na mentalnoj razini vježbe disanja poboljšavaju koncentraciju, umiruju um i pripremaju ga za meditaciju. Vježbe disanja pročišćavaju energetske kanale, otklanjaju energetske blokade i uravnotežuju tijelo i um.
Joga se radi u mirnom okružju, za vrijeme vježbanja ne sluša se glazba, upravo zato da bismo mogli čuti svoj dah i svoje tijelo. Nema ogledala u kojima bismo provjeravali svoj položaj. Nema nepotrebnih vanjskih podražaja osjetila. U tišini imamo prilike čuti sami sebe dok pažljivo osluškujemo i osjećamo svoje tijelo i svoju unutrašnju energiju.
Joga je posebna po tome da se vježbe ne izvode naglim ponavljanjem pokreta, već tijelo postavljamo u određeni položaj – asanu, kojeg zadržavamo neko vrijeme. Svaki položaj tijela usmjeren je na točno određenu skupinu mišića i organa. Premda neki položaji izgledaju jednostavno, potrebna je snaga i izdržljivost kako bi se tijelo zadržalo potpuno mirno. Položaji tijela zadržavaju se ovisno o iskustvu, od nekoliko udaha pa do nekoliko minuta.
Nakon nekoliko mjeseci vježbanja i sami ćemo primijetiti da dišemo dubljim dahom i osjećamo da imamo više energije. Joga razvija svijest o vlastitom tijelu, o držanju tijela, o disanju. Redovitim vježbanjem naučimo slušati svoje tijelo i postajemo senzibilniji prema njegovim pravim potrebama. Mišići postaju istovremeno snažni, a opet gipki i izduženi. Tijelo poprima posebnu eleganciju, a sklad duha i tijela koji se razvija jogom vidljiv je u mirnoći i nekoj neopipljivoj privlačnosti pozitivne energije kojom vježbači zrače. Uz redovito vježbanje joge postajemo opušteniji i prilagodljiviji. Spremni smo na otvaranje, prepuštanje i prihvaćanje.
U jogi nema izraženog natjecanja s protivnikom. Ona može biti jedino preispitivanje vlastitih granica. Nakon svakog treninga osjećamo se osvježeno i puni smo energije. Nema fizičkog umora, tek blaga zategnutost mišića što daje osjećaj da smo učinili nešto važno za sebe. Kad se jednom zaljubimo u jogu ona postaje životna navika.
Jogom možemo otkloniti brojne tegobe, poput bolova u leđima, prenapetih mišića, loše probave. Kralježnica koja se smatra stupom tijela i temeljem zdravlja ostaje gipka i mlada. Joga jača tonus mišića čitavog tijela. Mišiće izdužuje i definira, ali vježbanjem joge mišići neće postati prenaglašeni. Svaki položaj – asana ima svoj učinak na tijelo, pa uz stručno vodstvo možete staviti naglasak na one vježbe koje će ublažiti vaše tegobe. Tako na primjer stoj na ramenima – sarvangasana pomaže kod proširenih vena, pas – adho mukha svanasana kod glavobolje, a riba- matsyasana, kod astme. Ako želite ublažiti menstrualne tegobe ili nadutost s posebnom ćete pažnjom vježbati položaj junaka – virasana, a ako želite poboljšati cirkulaciju – položaj ratnika – virabhadrasana. Astmatičarima koriste tehnike disanja. Tu su zatim mogućnosti ublažavanja nesanice, stresa, kroničnog umora…